REPUBLIKA SRPSKA                                 P R I J E D L O G

JU POLJOPRIVREDNA ŠKOLA

BANJA LUKA

 

 

 

 

 

 

PRAVILNIK

O RADU

JU POLJOPRIVREDNE ŠKOLE BANJA LUKA

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

                                       

 

 

 

 

 

Banja Luka, februar 2015. godine

 

 PRIJEDLOG

 

            Na osnovu člana 11. Zakona o radu –prečišćeni tekst (“Službeni glasnik Republike Srpske “, broj: 55/07), člana  94. Zakona o srednjem obrazovanju i vaspitanju („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj: 74/08, 106/09, 104/11 i 33/14), Opšteg kolektivnog ugovora („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj: 40/10), Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u oblasti obrazovanja i kulture („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj: 59/14) i člana ___. Statuta JU Poljoprivredne škole Banjaluka, uz pribavljeno mišljenje Savjeta učenika, Savjeta roditelja, radnika i Sindikalne organizacije Škole, Školski odbor, na ___________ sjednici održanoj dana ___________, donio je

 

 

P R A V I L N I K

O  R A D U

                                                      

 

I OPŠTE  ODREDBE

 

Član 1.

 

Pravilnikom o radu (u daljem tekstu: Pravilnik) u skladu  sa Zakonom o radu, Opštim kolektivnim ugovorom i Posebnim kolektivnim ugovorom za zaposlene u oblasti obrazovanja i kulture Republike Srpske, bliže se uređuje prijem radnika u radni odnos, zaključivanje i primjena ugovora o radu, raspoređivanje radnika, radno vrijeme, odmori i odsustva, zaštita radnika, plate i naknade, odgovornost za povredu obaveza iz ugovora o radu i materijalna odgovornost, prestanak radnog odnosa, reprezentativnost sindikata, informisanje radnika, zaštita prava radnika, te druga prava vezana za radni odnos radnika u Javnoj ustanovi Poljoprivredna škola Banjaluka (u daljem tekstu: Škola).

 

Član 2.

 

(1) Prijem radnika u radni odnos u Školi, odnosno  kriterijumi, način bodovanja kandidata i procedura prijema radnika, definisani  su važećim Pravilnikom o proceduri i kriterijumima prijema radnika u srednjim školama, koji donosi ministar prosvjete i kulture Republike Srpske.

(2) Zaključivanjem ugovora o radu između Škole i radnika zasniva se radni odnos.

(3) Prava i obaveze iz radnog odnosa nastaju sa danom kada radnik, na osnovu ugovora o radu, stupi na rad kod poslodavca.

 

Član 3.

 

Radnikom, u smislu ovog Pravilnika, smatra se lice koje je zaposleno u Školi na osnovu ugovora o radu.

 

Član 4.

 

Poslodavcem, u smislu ovog Pravilnika, smatra se Škola.

 

Član 5.

 

Ugovorom o radu, u smislu ovog Pravilnika, smatra se ugovor koji se zaključuje između radnika i Škole na osnovu kojeg se zasniva radni odnos.

 

II –  ZAKLJUČIVANJE I PRIMJENA UGOVORA O RADU

 

1. Odluka o potrebi zasnivanja radnog odnosa

 

Član 6.

 

(1) Kada se u Školi ukaže potreba za zasnivanjem radnog odnosa sa novim radnikom, direktor donosi odluku o potrebi zasnivanja radnog odnosa pod uslovima iz ovog Pravilnika.

(2) Radni odnos sa novim radnikom, ako se ne radi o nastavniku, stručnom saradniku, sekretaru i računovođi, direktor može zasnovati bez oglašavanja.

 

Član 7.

 

(1) Ako je upražnjeno radno mjesto nastavnika i saradnika, direktor raspisuje javni konkurs, obavezno posredstvom Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske.

(2) Konkurs za popunu upražnjenog radnog mjesta objavljuje se u dnevnim novinama.

(3) Direktor škole dužan je da prije raspisivanja konkursa za popunjavanje upražnjenog radnog mjesta sa punom ili nepunom sedmičnom normom na to radno mjesto rasporedi nastavnika ili stručnog saradnika za čijim  radom je djelimično ili potpuno prestala potreba u drugoj školi, koja se nalazi na području za koje je osnovan aktiv direktora srednjih škola, ukoliko je navedeno lice sa tim saglasno.

(4) Ukoliko i nakon prijema nastavnika časovi za određeni nastavni predmet ne budu u potpunosti zastupljeni, predsjednici aktiva direktora osnovnih i srednjih škola sa područja na kojem se škole nalaze razmijenjuju informacije o raspoloživom potrebnom kadru s ciljem njihovog zaposlenja.

(5) Nastavnika, odnosno stručnog saradnika bira direktor škole, na prijedlog Komisije za izbor.

(6) Komisiju za izbor imenuje Školski odbor.

(7) Komisija za izbor dužna je u skladu sa Pravilnikom o kriterijima i proceduri prijema radnika u radni odnos u školi, u roku od osam dana od dana zaključenja konkursa, sačiniti i predložiti direktoru listu kandidata koji ispunjavaju uslove konkursa.

(8) Direktor je dužan primiti u radni odnos prvog kandidata sa liste.

(9) Ukoliko kandidat iz stava 8. ovog člana ne prihvati ponuđeno radno mjesto, Komisija za izbor predlaže direktoru da donese odluku o prijemu u radni odnos sljedećeg kandidata sa liste.

(10) Kandidat koji je nezadovoljan odlukom o izboru ima pravo da podnese prigovor Školskom odboru u roku od osam dana od dana prijema obavještenja.

(11) Odluka Školskog odbora je konačna.

(12) Ukoliko se na konkurs ne prijavi nastavnik sa propisanom stručnom spremom, direktor može primiti na određeno vrijeme, do kraja nastavne godine, lice koje ne ispunjava uslove u pogledu potrebne stručne spreme, sa najmanje četiri odslušana semestra tog predmeta u toku studija i radni odnos mu ne može prerasti na neodređeno vrijeme.

 

2. Vrste i trajanje ugovora o radu

 

Član 8.

 

(1) Ugovor o radu sa odabranim licem, budućim radnikom, može se zaključiti  u pismenoj formi:

1) na neodređeno vrijeme sa punim i nepunim radnim vremenom,

2) na određeno vrijeme sa punim i nepunim radnim vremenom,

3) na neodređeno i određeno vrijeme uz probni rad,

4) sa pripravnikom.

(2) Ugovor o radu u kome nije naznačeno vrijeme trajanja smatraće se ugovorom o radu na neodređeno vrijeme.

 

Član 9.

 

(1) Ugovor o radu na određeno vrijeme može se zaključiti u sljedećim slučajevima:

1) izvršavanja posla koji traje do šest mjeseci,

2) privremenog povećanja obima posla,

3) zamjene odsutnog radnika do godinu dana i

4) obavljanje posla čije je trajanje unaprijed određeno prirodom i vrstom posla.

(2) Ugovor o radu zaključen suprotno odredbi stava 2. ovog člana, smatra se ugovorom o radu na neodređeno vrijeme.

(3) Ugovor o radu na određeno vrijeme može se produžavati jednom ili više puta, ali najviše do dvije godine od dana zaključivanja ugovora o radu na određeno vrijeme.

(4) Prekidi do kojih dolazi pri produženju ugovora o radu na određeno vrijeme, a koji traju do dvije sedmice, uračunavaju se u trajanje ugovora.

(5) Ako radnik nakon isteka roka od dvije godine, uz izričitu ili prećutnu saglasnost poslodavca, nastavi da radi, smatraće se da je zasnovao radni odnos na neodređeno vrijeme.

(6) Ako se radnik, nakon prekida rada zbog isteka roka iz ugovora o radu, više puta zapošljava kod istog poslodavca na osnovu ugovora o radu na određeno vrijeme i na taj način ostvari 24 mjeseca rada u toku poslednje tri godine, smatraće se da je zasnovao radni odnos na neodređeno vrijeme.

 

3. Forma i sadržaj ugovora o radu

 

Član 10.

 

(1) Ugovor o radu zaključuje se u pismenom obliku i sadrži sljedeće podatke:

1) naziv i sjedište poslodavca,

2) ime, prezime, vrsta i stepen stručne spreme i prebivalište, odnosno boravište  radnika,

3) datum stupanja radnika na rad,

4) radno mjesto na koje se radnik zapošljava i mjesto rada, sa podacima o dužini i rasporedu radnog vremena,

5) plate, novčane naknade i druga primanja radnika po osnovu rada,

6) dužine godišnjeg odmora,

7) trajanje ugovora, ako se zaključuje ugovor o radu na određeno vrijeme,

8) rokovi za otkazivanje ugovora o radu zaključenog na neodređeno vrijeme,

9) poslovi sa posebnim uslovima rada na radnom mjestu, ako postoje,

10) drugi podaci koje poslodavac i radnik smatraju značajnim za uređivanje odnosa koji nastaju na osnovu rada radnika.

(2) Umjesto podataka iz stava 1. tačke  6) do 10) ovog člana, u ugovoru o radu mogu se navesti odredbe odgovarajućih zakona, kolektivnih ugovora ili ovog Pravilnika, kojima su ta pitanja uređena.

(3) Poslodavac je dužan da jedan  primjerak ugovora o radu dostavi radniku prije stupanja na rad.

 

4. Probni rad

Član 11.

 

(1) Radi obavljanja probnog rada, prije zasnivanja radnog odnosa, sa radnikom se može zaključiti ugovor o probnom radu do tri mjeseca.

(2) Ugovor o probnom radu može se, izuzetno, sporazumno produžiti još do tri mjeseca.

(3) Radniku koji ne zadovolji za vrijeme probnog rada prestaje radni odnos istekom roka određenog ugovorom o probnom radu.

(4)  Za vrijeme probnog rada radnik ima sva prava iz radnog odnosa.

(5) Poslodavac je dužan svakom radniku sa kojim je zaključio ugovor o probnom radu, za vrijeme trajanja tog rada, obezbijediti stručni nadzor i praćenje njegovog rada radi ocjenjivanja.

(6) Lica koja vrše stručni nadzor i ocjenjivanje moraju imati najmanje kvalifikaciju i stepen stručne spreme radnika čiji rad nadziru, kao i radno iskustvo na tim poslovima i kod tog poslodavca.

(7) Ocjena probnog rada vrši se svakodnevno, a konačna ocjena rezultata daje se poslodavcu istekom probnog rada.

(8) Ukoliko je radnik zadovoljio na poslovima radnog mjesta za vrijeme probnog rada, sa poslodavcem zaključuje ugovor o radu.

(9) Radniku koji ne zadovolji na poslovima radnog mjesta za vrijeme probnog rada prestaje radni odnos s danom isteka roka utvrđenog ugovorom o probnom radu.

 

5. Dopunsko osposobljavanje, stručno obrazovanje i usavršavanje

 

Član 12.

 

(1) Škola može radnika uputiti na određene oblike stručnog osposobljavanja i usavršavanja, u skladu sa zahtjevima i potrebama radnog mjesta radnika, a posebno kada dođe do usvajanja i primjene novih metoda u organizaciji i tehnologiji rada.

(2) Radnik je dužan da postupi po zahtjevima poslodavca za dopunsko osposobljavanje i za stručno obrazovanje i usavršavanje u smislu stava 1. ovog člana.

(3) Direktor Škole određuje koji radnici će se upućivati na usavršavanje i osposobljavanje, i pod kojim uslovima.

 

6. Rad pripravnika

 

Član 13.

 

(1) Pripravnikom se smatra lice koje je završilo srednju, višu školu ili fakultet, koje prvi put zasniva radni odnos u tom zanimanju i koje treba, prema zakonu, položiti stručni ispit, a potrebno mu je predhodno radno iskustvo u njegovom zanimanju ili profesiji.

(2) Pripravnik zasniva radni odnos na određeno ili neodređeno vrijeme u zavisnosti od potrebe za radnicima određene vrste i stepena stručne spreme.

 

                                                                  Član 14.

 

Za vrijeme trajanja pripravničkog staža pripravnik ima sljedeća prava i obaveze:

1) da vodi evidenciju o realizaciji plana stažiranih nastavnika,

2) da se pridržava utvrđenog programa,

3) da postupa po uputstvima mentora u sprovođenju pripravničke obuke,

4) da aktivno učestvuje u svim djelatnostima Škole,

5) da izvršava i ostale obaveze.

 

                                                    Član 15.

 

Program osposobljavanja pripravnika na radnom mjestu nastavnika i stručnog saradnika utvrđuje ministar, a pripravnika na ostalim radnim mjestima direktor Škole.

 

Član 16.

 

Program osposobljavanja pripravnika obuhvata naročito:

1) poslove koje će radnik obavljati,

2) upoznavanje opštih akata i propisa kojim je regulisan rad Škole,

3) upoznavanje sa evidencijom i dokumentacijom koja se vodi u Školi radi sticanja drugih znanja i sposobnosti.

 

Član 17.

 

(1) Pripravnički rad u Školi traje najduže 12 mjeseci i po završetku pripravničkog rada, pripravnik polaže stručni ispit, a ako u roku od deset mjeseci po isteku pripravničkog staža ne položi stručni ispit, prestaje mu radni odnos.

(2) Nastavnik i stručni saradnik koji je stekao radno iskustvo van škole, u trajanju od najmanje godinu dana u struci, može biti izabran za nastavnika, odnosno stručnog saradnika ako položi stručni ispit.

(3) Nastavnik i stručni saradnik iz stava 2. ovog člana nema status pripravnika, a stručni ispit polaže pod istim uslovima predviđenim za pripravnika.

(4) Direktor škole donosi rješenje o prestanku radnog odnosa nastavniku ili stručnom saradniku koji u roku predviđenom u stavu 1. ovog člana ne položi stručni ispit, osim u izuzetnim slučajevima ako je nastavnik ili stručni saradnik bio na bolovanju dužem od mjesec dana.

 

Član 18.

 

(1) Rad pripravnika van nastave prati i pomaže mu u osposobljavanju neposredni rukovodilac kao mentor i direktor Škole.

(2) Ako je potrebno, pripravniku van nastave, može se imenovati za mentora stručno lice izvan Škole, koje će samostalno pratiti rad pripravnika ili u tome pomagati rukovodiocu.

 

7. Pripravnici na radnim mjestima nastavnika i saradnika u nastavi

 

Član 19.

 

(1) Pripravniku u nastavi mentora određuje direktor, a na osnovu mišljenja Nastavničkog vijeća.

(2) Mentor se imenuje iz reda nastavnika i saradnika koji ispunjavaju uslove za to.

(3) Lice izvan Škole može se imenovati za mentora u slučaju da u Školi nema nastavnika ili saradnika koji ispunjavaju potrebne uslove.

(4) Rad mentora uračunava se u njegovo radno vrijeme u okviru 40-časovne radne nedjelje.

(5) Naknada za rad mentora izvan Škole utvrđuje se ugovorom o obavljanju povremenih i privremenih poslova.

 

Član 20.

 

(1) Mentor, u toku pripravničkog staža, naročito obavlja sljedeće poslove:

1) sačinjava i vodi plan stažiranja pripravnika,

2) usmjerava pripravnika u toku osposobljavanja u skladu sa programom osposobljavanja,

3) vrši kontrolu rada pripravnika,

4) vrši ocjenu dnevnika (evidentnog lista) pripravnika, koji je pripravnik obavezan voditi,

5) vrši raspored pripravnika na određene poslove u okviru utvrđenog programa.

(2) Najkasnije 30 od dana isteka pripravničkog staža, mentor sačinjava pismeni izvještaj o radu pripravnika.

 

Član 21.

 

(1) Pripravnik u nastavi izvodi nastavu iz predmeta za  koji je stručan, kao i druge poslove utvrđene programom rada, pod nadzorom i uz pomoć mentora.

(2) Nastavnici istih ili srodnih predmeta, rukovodioci razrednog ili odjeljenjskog vijeća, kao i direktor Škole, njegov pomoćnik i ostali radnici koji su stručni, dužni su da pripravniku pruže pomoć radi što uspješnijeg osposobljavanja.

 

Član 22.

 

(1) Za vrijeme pripravničkog staža pripravnik u nastavi vodi evidentni list u koji unosi izvršenje planova rada.

(2) Evidentni list i plan rada pripravnika pregleda mentor i o njima daje svoje mišljenje i uputstva prije nego što budu dostavljeni direktoru Škole.

 

Član 23.

 

(1) Po isteku pripravničkog staža mentor pismenim putem izvještava direktora Škole o radu pripravnika.

(2) Izvještaj mentora sadrži:

1)  vrijeme rada pripravnika s napomenom o odsustvima,

2) opis poslova koje je pripravnik obavljao, njegovu ažurnost i sl.,

3) ocjenu saradnje i odnosa koje je uspostavio sa kolegama i učenicima,

4) ostala zapažanja od značaja za ocjenjivanje pripravnika.

 

8. Polaganje stručnog ispita

 

Član 24.

 

(1) Škola podnosi prijavu i snosi troškove prvog polaganja pripravničkog ispita.

(2) Rokovi i način polaganja stručnog ispita nastavnika i stručnih saradnika utvrđeni su Pravilnikom o polaganju stručnog ispita nastavnika i stručnih saradnika koji donosi ministar prosvjete i kulture.

 

9. Volonterski rad

 

Član 25.

 

(1) Škola može pripravnika primiti na obavljanje pripravničkog staža i bez zaključivanja ugovora o radu (volonterski rad), ako su položeni stručni ispit ili radno iskustvo, prema zakonu, uslov za zasnivanje radnog odnosa pripravnika (volontererski rad).

(2) Volonterski rad može trajati onoliko vremena koliko je, prema zakonu, za određeno stručno zvanje propisano trajanje pripravničkog staža.

(3) Trajanje volonterskog rada iz stava 2. ovog člana računa se u pripravnički staž i u radno iskustvo kao uslov za rad na određenim poslovima. Ugovor se zaključuje u pismenoj formi i jedna kopija se podnosi nadležnom Zavodu za zapošljavanje u roku od pet dana od njegovog zaključivanja radi evidencije i kontrole.

(4) Volonterom se smatra lice koje je završilo srednju, višu školu ili fakultet, a koje po prvi put zasniva radni odnos u tom zanimanju, koje je dužno prema zakonu položiti stručni ispit i kome je potrebno predhodno radno iskustvo u njegovom zanimanju ili profesiji.

(5) Volonter ima pravo na zdravstveno osiguranje kako je to regulisano propisima u pogledu nezaposlenih lica, a koje obezbjeđuje nadležni Zavod za zapošljavanje. Škola plaća 35% minimalne zarade za svakog volontera Zavodu za zapošljavanje koji pokriva osiguranje volontera u slučaju povrede na radu ili profesionalne bolesti.

(6) Volonteri imaju pravo na dnevni odmor u toku rada, kao i između dva uzastopna radna dana.

 

10. Obavljanje povremenih i privremenih poslova

 

Član 26.

 

(1) Za obavljanje povremenih i privremenih poslova  može se zaključiti ugovor pod uslovom:

1) da ne predstavljaju poslove za koje se zaključuje ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrijeme, sa punim ili nepunim radnim vremenom,

2) da ne traju duže  od 60 dana u toku kalendarske godine.

(2) Ugovor iz stava 1. ovog člana sadrži odredbe o poslu radi čijeg se izvršenja zaključuje ugovor, rokovima za otpočinjanje i izvršenje posla, uslovima i načinu njegovog izvršenja, kao i visini, roku i načinu isplate nagrade za izvršeni posao.

(3) Pored prava na naknadu izvršilac posla ima pravo i na zdravstveno i penzijsko osiguranje za slučaj povrede na radu ili profesionalnog oboljenja.

 

III – RASPOREĐIVANJE RADNIKA

 

Član 27.

 

(1) Radnik Škole može biti, u interesu i zbog potrebe radnog procesa, raspoređen na bilo koje radno mjesto u Školi koje odgovara njegovoj stručnoj spremi i zanimanju, kao i znanju i sposobnostima, sa ili bez njegovog pristanka.

(2) U slučaju raspoređivanja radnika na druge poslove direktor Škole sa radnikom zaključije aneks ugovora o radu.

 

Član 28.

 

(1) Radnik Škole može biti, u interesu i zbog potrebe radnog procesa, raspoređen u drugu školu, na radno mjesto koje odgovara stepenu stručne spreme određene vrste zanimanja, znanju i sposobnostima.

(2) Radnik može biti raspoređen, u smislu stava 1. ovog člana, na određeno ili na neodređeno vrijeme, i to na puno ili nepuno radno vrijeme ( dopuna radne, odnosno nastavne norme).

(3) Prava iz radnog odnosa regulišu se ugovorom ili sporazumom između škola.

(4) Radnik druge škole može, u istim slučajevima i pod istim uslovima koji su utvrđeni ovim članom, biti raspoređen u Školu.

 

IV-  RADNO VRIJEME

 

1.Puno radno vrijeme

 

Član 29.

 

(1) Puno radno vrijeme radnika iznosi 40 časova sedmično.

(2) Puno radno vrijeme iznosi 40 sati za pet radnih dana, ako posebnom odlukom direktora nije drugačije utvrđeno.

(3) Radno vrijeme nastavnika i stručnih saradnika iznosi 40 časova u okviru radne nedjelje.

(4) Strukturu i raspored obaveza nastavnika, odnosno saradnika u okviru radne nedjelje utvrđuje Škola godišnjim programom rada.

(5) O prisutnosti radnika na radu vodi se dnevna evidencija (šihtarica).

(6) Raspored radnog vremena radnika treba sačiniti najmanje za 30 narednih dana i  to oglasiti  na način koji je je pristupačan svim radnicima.

(7) Ako Škola konkursom ne može da obezbijedi stručno lice za izvođenje nastave iz određenog predmeta, te časove može da rasporedi između nastavnika tog predmeta do kraja školske godine, a najviše šest časova po nastavniku.

           

2. Nepuno radno vrijeme

 

Član 30.

 

(1) Sa radnikom se može zaključiti ugovor o radu sa nepunim radnim vremenom.

(2) Radnik može zaključiti ugovor o radu sa nepunim radnim vremenom kod više poslodavaca i na taj način ostvariti puno radno vrijeme.

(3) Za rad sa nepunim radnim vremenom radnik ostvaruje platu i druga prava iz radnog odnosa srazmjerno radnom vremenu određenom ugovorom o radu. 

 

3. Raspored radnog vremena

 

Član 31.

 

(1) Rad Škole organizovan je u dvije smjene – prva i druga smjena.

(2) Radno vrijeme vannastavnog osoblja organizovano je u dvije smjene, prva i druga smjena.

(3) Radnici na održavanju higijene školskog prostora i domar rade u dvije smjene:

– prva smjena od 6,00 do 14,00 časova i

– druga smjena od 12,00  do 20,00 časova.

(4) Radnici u računovodstvenoj i pravnoj službi rade u prvoj smjeni od 7,00 do 15,00 časova.

(5) Radno vrijeme direktora  Škole  je od 7,00 do 15,00 časova.

(6) Radno vrijeme pedagoga i psihologa organizovano je u dvije smjene,

  – prva smjena od 7,00  do 15,00 časova

  – druga smjena od 11,00  do 19,00 časova.

(7) Radno vrijeme bibliotekara je od 8,00 do 16,00 časova.

(8) Raspored radnog vremena nastavnog osoblja usklađen je sa rasporedom časova i Godišnjim programom rada Škole.

 

4. Preraspodjela radnog vremena

 

Član 32.

 

(1) Radno vrijeme u skladu sa Zakonom o radu i kolektivnim ugovorom, može se u toku godine preraspodijeliti, tako da u toku jednog perioda traje duže, a tokom drugog perioda kraće od punog radnog vremena.

(2) Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, prosječno radno vrijeme ne može biti duže od 40 časova prosječno sedmično, u cijeloj kalendarskoj godini.

(3) Duže radno vrijeme iz jednog perioda godine, u smislu stava 1. ovog člana, ne smatra se prekovremenim radom.

 

5. Prekovremeni rad

 

Član 33.

 

Radnik je dužan da radi duže od punog radnog vremena u slučaju neplaniranog povećanja obima posla, otklanjanja posljedica vremenskih nepogoda, havarija na sredstvima rada, požara i zemljotresa, epidemija i drugih nesreća.

 

Član 34.

 

(1) Prekovremeni rad  ne može trajati više od 10 časova sedmično.

(2) Izuzetno, radnik može dobrovoljno raditi prekovremeno još najviše 10 časova sedmično.

(3) Radnik u toku kalendarske godine ne može raditi prekovremeno više od 150 časova.

 

Član 35.

 

Za vrijeme prekovremenog rada radniku se uvećava plata u skladu sa odredbama kolektivnog ugovora.

 

6. Noćni rad

Član 36.

 

(1) Rad u vremenu između 22 sata i 6 sati narednog dana smatra se noćnim radom.

(2) Noćni rad se uvodi i određuje odlukom direktora Škole.

 

 7. Dopunski rad

           

Član 37.

 

(1) Radnik koji je zaključio ugovor o radu s punim radnim vremenom može, bez saglasnosti poslodavca zaključiti ugovor sa još jednim poslodavcem za rad do polovine punog radnog vremena, pod uslovom da se radno vrijeme radnika kod tih poslodavaca vremenski ne podudara i da se ne radi o obavljanju poslova iz člana 113. Zakona o radu.

(2) Saglasnost za rad je obavezna u slučaju da poslodavci obavljaju istu vrstu djelatnosti.

 

V-  ODMORI I ODSUSTVA

 

1. Dnevni odmor u toku radnog vremena

 

Član 38.

 

(1) Radnik koji radi sa punim radnim vremenom koristi odmor u toku radnog vremena u trajanju od 30 minuta.

(2) Vrijeme dnevnog odmora u toku radnog vremena uračunava se u puno radno vrijeme radnika.

 

                                                            Član 39.

 

Nastavnici odmor u toku dana koriste u vrijeme školskih odmora između časova neposrednog vaspitno – obrazovnog rada.

 

2. Dnevni odmor između dva uzastopna radna dan         

 

Član 40.

                                                                       

Radnik ima pravo na dnevni odmor između dva uzastopna radna dana  u trajanju od najmanje 12 časova neprekidno.

 

3. Sedmični odmor

 

Član 41.

 

Radnik ima pravo na sedmični odmor u trajanju od najmanje 24 časa  neprekidno, prema unaprijed određenom rasporedu, a ukoliko je neophodno da radnik radi na svoj sedmični dan odmora, naknadno će  biti određeno  kada će radnik koristiti dan odmora.

 

4. Godišnji odmor

 

Član 42.

 

(1) Radnik koji ima šest mjeseci neprekidnog rada ima pravo na godišnji odmor, u trajanju od najmanje 18 radnih dana, a za svake tri navršene godine radnog staža godišnji odmor se uvećava  po jedan dan.

(2) Godišnji odmor uvećava se:

1) samohranom roditelju, staraocu i usvojiocu sa maloljetnom djecom do sedam godina – dva dana,

2) roditelju, staraocu i usvojiocu hendikepiranog djeteta – tri dana,

3) invalidu rada i ratnom vojnom invalidu – dva dana,

(3) Ne smatra se prekidom rada odsustvovanje za koje je radnik ostvario naknadu plate.

 

Član 43.

 

Radnik koji nema šest mjeseci neprekidnog rada ima pravo na godišnji odmor u trajanju od jedan dan za svaki navršeni mjesec rada.

 

Član 44.

 

(1) Nastavnici i saradnici koriste godišnji odmor za vrijeme školskog raspusta i tada svim radnicima godišnji odmor može trajati do kraja ljetnjeg raspusta, ako nemaju radnih obaveza.

(2) Direktor i pomoćnik direktora Škole koriste godišnji odmor kao i nastavnici.

(3) Radnice koje rade na poslovima nastave i koje za vrijeme školskog raspusta koriste porodiljsko odsustvo godišnji odmor za tekuću kalendarsku godinu koriste po zaključivanju porodiljskog odsustva.

(4) Radnici koji u toku nastavnog procesa ispune uslove za starosnu penziju, godišnji odmor koriste prije ispunjenja uslova za odlazak u penziju.

(5) Ukoliko nastavnici i saradnici koriste godišnji odmor van ljetnjeg raspusta, odmor se određuje prema čl. 42. i 43. ovog Pravilnika.

(6) Radnici, osim nastavnika, saradnika, direktora i pomoćnika direktora, mogu koristiti godišnji odmor u više dijelova, u skladu sa zakonom i na osnovu rješenja direktora Škole.

 

Član 45.

 

Kod određivanja trajanja godišnjeg odmora, smatra se da je radno vrijeme raspoređeno na pet radnih dana u sedmici, tako da se dani sedmičnog odmora, praznici u koje se ne radi i vrijeme privremene nesposobnosti za rad neće računati u dane godišnjeg odmora.

 

5. Plaćeno odsustvo

 

Član 46.

 

(1) Radnik ima pravo na plaćeno odsustvo u trajanju do osam radnih dana u kalendarskoj godini u sljedećim slučajevima:

1) prilikom sklapanja braka – pet radnih  dana,

2) u slučaju smrti člana uže porodice – pet radnih dana,

3) u slučaju smrti člana šire porodice – dva radna dana

4) u slučaju teže bolesti člana uže porodice – tri radna dana,

5) u slučaju teže bolesti člana šire porodice – dva radna   dana,

6) prilikom rođenja djeteta – tri radna  dana,

7) prilikom vjenčanja djeteta – dva radna  dana,

8) dobrovoljnog davanja krvi – dva radna  dana prilikom svakog davanja krvi,

9) radi zadovoljavanja vjerskih i tradicijskih potreba – dva radna dana,

10) preseljenja u drugi stan – dva radna dana,

11) elementarne nepogode kojom je ugrožena egzistencija radnika i njegove porodice – tri radna  dana,

12) u slučaju obrazovanja i usavršavanja na zahtjev poslodavca i na vlastiti zahtjev u skladu sa obrazovnim programom,

13)  u slučaju sindikalnog obrazovanja i usavršavanja na kursevima i seminarima za vrijeme dok isti traju. 

(2) Plaćeno odsustvo iz stava 1. ovog člana, ne može biti duže od osam radnih dana u toku jedne kalendarske godine, osim  u slučaju smrti člana uže porodice.

(3) Radnik u slučaju potrebe, može u toku kalendarske godine koristiti plaćeno odsustvo po više osnova.

(4) Poslodavac može, na zahtjev radnika, odobriti plaćeno odsustvo duže od osam radnih dana u toku kalendarske godine u opravdanim slučajevima.

(5) Uz zahtjev za korišćenje plaćenog odsustva po svim osnovama, potrebno je priložiti odgovarajući dokaz o postojanju slučaja za koji se traži plaćeno odsustvo.

(6) Članom uže porodice radnika smatraju se: bračni i vanbračni supružnici, njihova djeca (bračna, vanbračna i usvojena), pastorčad, djeca uzeta pod starateljstvo, majka, otac, očuh i maćeha, a članom šire porodice smatraju se: brat, sestra, djed, baba i srodnici bračnog druga do drugog stepena srodstva.

 

6. Neplaćeno odsustvo

 

Član 47.

 

(1) Radniku se može odobriti neplaćeno odsustvo sa rada do godinu dana, radi:

1) obavljanja neodložnih ličnih i porodičnih poslova koje je radnik dužan obrazložiti u svom zahtjevu,

2) pripremanja i polaganja ispita, kao i pripremanja magisterija ili doktorata, ukoliko se radnik ne obrazuje u interesu Škole,

3) posjete članu porodice koji živi u inostranstvu,

4) stručnog usavršavanja u inostranstvu, ukoliko nije u interesu Škole,

5) njege teško oboljelog člana porodice i

6) u drugim opravdanim slučajevima.

(2) Za vrijeme neplaćenog odsustva prava i obaveze radnika po osnovu rada miruju, a troškove penzijskog i invalidskog osiguranja snosi korisnik neplaćenog odsustva.

 

VI – ZAŠTITA RADNIKA

 

1. Zaštita na radu

Član 48.

 

(1) Poslodavac je dužan da obezbijedi adekvatne uslove rada u skladu sa pedagoškim standardima i sve potrebne uslove zaštite na radu kojim se štiti fizičko i psihičko zdravlje radnika u procesu rada.

(2) Poslodavac je obavezan da sve radnike osigura kod osiguravajućeg društva (kolektivno osiguranje) od posljedica povrede na radu ili u vezi sa radom.

(3) Poslodavac je dužan da sve zaposlene radnike prijavi na zdravstveno osiguranje, penzijsko-invalidsko osiguranje i osiguranje od nezaposlenosti, u skladu sa zakonom.

 

                                                                Član 49.

 

Posebna zaštita maloljetnika, žena i materinstva, bolesnih i invalidnih lica, regulisana je Zakonom o radu i Opštim kolektivnim ugovorom.

 

2. Privremena spriječenost za rad

 

                                                                 Član 50.

 

(1) Radnik je dužan da, najkasnije u roku od 3 dana od dana nastupanja privremene nesposobnosti za rad u smislu propisa o zdravstvenom osiguranju, o tome dostavi poslodavcu potvrdu nadležnog ljekara.

(2) U slučaju teže bolesti, umjesto radnika, potvrdu poslodavcu dostavljaju članovi uže porodice ili druga lica sa kojima živi u domaćinstvu.

(3) Ako radnik živi sam, potvrdu je dužan da dostavi u roku od tri dana nakon prestanka razloga zbog kojih nije mogao da dostavi potvrdu.

 

Član 51.

 

Radnik ima pravo na naknadu plate za vrijeme privremene spriječenosti za rad u skladu sa propisima o zdravstvenom osiguranju.

 

VII-  PLATE I NAKNADE

 

1. Plate

                                                    

                                                                 Član 52.

 

(1) Za obavljeni posao, prema organizaciji i sistematizaciji poslova, radniku pripada plata u skladu sa Zakonom o radu, kolektivnim ugovorom, Zakonom o platama za zaposlene u oblasti prosvjete i kulture Republike Srpske i ovim Pravilnikom.

(2) Prilikom svake isplate plate radniku se uručuje pismeni obračun.

(3) Pojedinačne isplate plata nisu javne.

(4) Osnovna plata za puno radno vrijeme utvrđuje se tako što se cijena rada, kao izraz vrijednosti za najjednostavniji rad, pomnoži sa odgovarajućim koeficijentom koji je utvrđen prema odgovarajućoj platnoj grupi i platnoj podgrupi.

(5) Sastavni dio osnovne plate je uvećanje po osnovu radnog staža radnika koje iznosi 0,5% za svaku navršenu godinu staža osiguranja.

(6) Cijenu rada utvrđuju potpisnici kolektivnog ugovora u skladu sa planiranim sredstvima u budžetu Republike Srpske za tekuću godinu.

(7) Osnovna plata pripravnika iznosi 80% plate radnog mjesta na koje je raspoređen.

(8) Radnik koji nema propisanu stručnu spremu (neverifikovani radnik), a privremeno obavlja poslove zbog nedostatka kadrova sa propisanom stručnom spremom prima platu 30%  manju od verifikovanog radnika istog stepena stručne spreme.

 

2. Uvećanje osnovne plate

 

Član 53.

 

(1) Osnovna plata uvećava se:

1) po osnovu rada noću za 35%,

2) po osnovu prekovremenog rada za 35% i

3) za rad u dane državnog praznika i druge dane u koje se po zakonu ne radi za 50%.

(2) Nastavnicima koji u odjeljenju imaju djecu sa posebnim potrebama osnovna plata uvećava se 1% za svako dijete sa posebnim potrebama, srazmjerno broju časova provedenih sa tom djecom u toku sedmice, a najviše 3%.

(3) Nastavniku, pedagogu, psihologu i socijalnom radniku, koji steknu stručno zvanje mentora, savjetnika  i višeg savjetnika na osnovu ocjenjivanja i napredovanja, osnovna plata uvećava se:

1) za stručno zvanje mentora ………………………………….. 5%,

2) za stručno zvanje savjetnika ………………………………   7,5% i

3) za stručno zvanje višeg savjetnika ……………………..  10 %.

(4) Nastavnicima i stručnim saradnicima po osnovu postignutih posebnih rezultata u radu za osvojena mjesta i plasman u viši rang takmičenja, nagrada na festivalima i djelatnostima, osnovna plata uvećava se pravilnikom koji donosi Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske.

 

3. Naknada plate

   

Član 54.

 

(1) Kada je Zakonom o radu, kolektivnim ugovorom i ovim Pravilnikom propisano da radnik ne radi iz opravdanih slučajeva, on ima pravo na naknadu plate za to vrijeme.

(2) U skladu sa stavom 1. ovog člana radnik ima pravo na naknadu plate u visini osnovne plate srazmjerno vremenu provedenom na odmoru ili prekidu rada za vrijeme:

1) godišnjeg odmora,

2) plaćenog odsustva,

3) školovanja i prekvalifikacije na koje ga je uputila Škola.

(3) U slučaju zamjene radnika koji je odsutan sa posla duže od tri dana, radnik koji ga zamjenjuje ima pravo na naknadu.

 

4. Naknada za putne troškove

 

Član 55.

 

(1) Radnik ima pravo na naknadu putnih troškova koji nastaju upućivanjem na službeno putovanje.

(2) Na naknadu za službeno putovanje imaju pravo i lica koja nisu u radnom odnosu, ako su predhodno uspostavila ugovorni odnos sa Školom po osnovu obavljanja povremenih i privremenih poslova, kao i po osnovu ugovora o djelu i ako su upućena na službeno putovanje, a u vezi obavljanja poslova iz tog ugovora.

 

Član 56.

 

(1) Pod službenim putovanjem iz člana 55. ovog Pravilnika podrazumijeva se putovanje van mjesta redovnog zaposlenja radnika i lica po ugovoru u zemlji i inostranstvu, radi obavljanja određenog službenog posla za Školu, a koje radniku, upućenom na to putovanje prouzrokuje posebne troškove.

(2) Nalog za službeno putovanje izdaje direktor Škole ili od njega ovlašteno lice.

 

Član 57.

 

(1) Izdaci za naknadu troškova službenog putovanja obuhvataju troškove za:

1) ishranu,

2) smještaj i

3) naknadu troškova prevoza.

(2) Naknada troškova za ishranu priznaje se radniku u visini dnevnice, a troškovi smještaja i prevoza u visini računa za te troškove, na način propisan ovim Pravilnikom.

 

Član 58.

 

Radnik ima pravo na dnevnicu za službeno putovanje i to:

1) punu dnevnicu za putovanje koje traje duže od 12 časova,

2) pola dnevnice za putovanje koje traje od 8 do 12 časova,

3) za putovanje koje traje do 8 časova ne isplaćuju se izdaci za dnevnicu.

 

Član 59.

 

Iznos dnevnica u zemlji i u inostranstvu isplaćuje se u skladu sa važećom Uredbom o naknadama za službena putovanja u zemlji i inostranstvu za zaposlene u javnom sektoru Republike Srpske.

 

Član 60.

 

(1) Dnevnice za službeno  putovanje u zemlji obračunavaju se od sata polaska prevoznog sredstva iz mjesta polaska do sata dolaska prevoznog sredstva u mjesto dolaska na službeno putovanje.

(2) U slučaju korištenja vlastitog automobila vrijeme polaska i povratka računa se od vremena naznačenog u nalogu i izvještaju o službenom putovanju.

(3) Dnevnice određene za stranu državu u koju se službeno putuje obračunavaju se od časa prelaska granice Bosne i Hercegovine, a dnevnice određene za stranu državu iz koje se dolazi do časa prelaska granice u Bosnu i Hercegovinu.

(4) Ako se za službeno putovanje kao prevozno sredstvo koristi avion, dnevnica se obračunava od časa polaska aviona s posljednjeg aerodroma do časa povratka na prvi aerodrom u Republici Srpskoj, odnosno Bosni i Hercegovini.

(5) Ako se službeno putuje u više zemanja, dnevnica se obračunava za svaku stranu državu, posebno ako boravak u toj stranoj državi traje duže od 12 časova.

 

5. Naknada troškova za smještaj

 

Član 61.

 

(1) Troškovi smještaja i noćenja na službenom putovanju obračunavaju se u visini plaćenog hotelskog računa, a najviše do visine cijene noćenja u hotelu druge kategorije (sa četiri zvjezdice) u mjestu službenog boravka.

(2) Troškovi smještaja iz stava 1. ovog člana ne obračunavaju se za smještaj radi dnevnog odmora.

 

6. Naknada troškova prevoza

 

Član 62.

 

(1) Izdaci za prevoz učinjeni na službenom putovanju priznaju se u visini za putničke tarife za prevoz sredstvom one vrste i razreda koji se mogu upotrijebiti za službeno putovanje prema putnom nalogu, a u koja spadaju i kola za spavanje.

(2) Obračun troškova vrši se na osnovu priloženih karata, a izuzetno, kada se karte izgube, po važećoj tarifi, bez prilaganja karata, uz pismeno obrazloženje.

(3) Izdaci prevoza u lokalnom saobraćaju priznaju se samo na osnovu priloženih karata.

(4) Izdaci za taksi usluge priznaju se na osnovu računa.

 

Član 63.

 

(1) Radniku kome se odobri na službenom putovanju korištenje putničkog automobila u ličnoj svojini, priznaje se naknada troškova za korišćenje sopstvenog automobila kod obavljanja službenog posla po nalogu poslodavca u visini do 20% cijene goriva po jednom litru za svaki pređeni kilometar.

(2) O pređenim kilometrima podnosi se uz putni nalog potreban obračun sa potpisom podnosioca obračuna, kao i račun za pravdanje utroška goriva.

 

7. Ostali izdaci

Član 64.

 

(1) Pod ostalim izdacima koji mogu nastati u vezi službenog putovanja podrazumjevaju se izdaci kao što su:

1) pribavljanje putničkih isprava,

2) vakcinacije i ljekarski pregledi,

3) takse, telefonski i telefaks troškovi,

4) izdaci za prevoz i prenos pošte i

5) drugi prateći izdaci na službenom putovanju.

(2) Izdaci iz stava 1. ovog člana priznaju se i obračunavaju na osnovu računa i drugih dokumenata.

 

8. Akontacija i obračun troškova

 

Član 65.

 

(1) Radnik upućen na službeno putovanje ima pravo, da prije polaska na službeni put, naplati od Škole akontaciju u visini predračunskih-procijenjenih troškova koji će nastati na službenom putovanju.

(2) Akontacija se odobrava putnim nalogom.

 

Član 66.

 

(1) Izdaci za službeno putovanje priznaju se na osnovu obračuna troškova koji se u roku od sedam dana, po završetku putovanja, podnose u skladu sa odredbama ovog Pravilnika, uz pismeni izvještaj o izvršenom službenom putovanju, ovjeren od strane naredbodavca za službeno putovanje.

(2) Uz obračun iz stava 1. ovog člana, koji je odštampan na putnom nalogu, prilažu se dokumenti kao dokaz o plaćenim računima za:

1) smještaj (račun),

2) prevoz (razne karte, rezervacije, račun za spavanje, kabine na brodu, kilometraža za vlastiti automobil, itd),

3) ostale izdatke (račun za taksi, telefonski i telefaks računi i drugi računi za troškove iz člana 61. ovog Pravilnika).

(3) Za isplatu troškova putovanja nastalih u inostranstvu prilaže se i kursna lista nacionalne valute, a ako se ne priloži primjenjuje se zvanični kurs Centralne banke BiH za taj period.

 

Član 67.

 

(1) Isplatom troškova putovanja pravda se primljena akontacija za to putovanje.

(2) Ukoliko se u propisanom roku ne vrati akontacija ne može se vršiti isplata drugih akontacija za službena putovanja, odnosno naplata će se izvršiti prinudnim putem.

 

9. Ostala primanja radnika

 

Član 68.

 

Poslodavac zaposlenima isplaćuje:

1) dnevnicu za službeno putovanje u Republici Srpskoj, Federaciji BiH i u inostranstvu – u visini koju odredi Vlada Republike Srpske posebnim aktom,

2) naknadu troškova prevoza prilikom dolaska na posao i povratka s posla, u visini mjesečne cijene prevozne karte u javnom saobraćaju za prevoz  preko četiri kilometra u jednom pravcu, a najviše  do 50 kilometara u jednom pravcu,

3) otpremninu prilikom odlaska radnika u penziju u visini tri prosječne plate radnika ostvarene u zadnja tri mjeseca prije ostvarivanja prava na penziju,

4) troškove za prvo polaganje pripravničkog i drugih ispita koji su u svrsi stručnog osposobljavanja radnika i

5) naknadu troškova za korišćenje sopstvenog automobila kod obavljanja službenog posla po nalogu poslodavca u iznosu  od 20% cijene goriva po jednom litru za svaki pređeni kilometar.             

                                                      Član 69.

 

Radniku se isplaćuje:

1) jubilarna  nagrada za deset godina radnog staža u oblasti obrazovanja i kulture u visini najniže plate u Republici i jubilarna nagrada za dvadeset godina radnog staža u oblasti obrazovanja i kulture  u visini dvije najniže plate u Republici, iz sredstava grada Banjaluka i

2) za trideset godina radnog staža u obrazovanju i kulturi Ministarstvo prosvjete i kulture isplaćuje jubilarnu nagradu u visini jedne prosječne plate radnika, u godini kada navršava te godine staža.

 

Član 70.

 

(1) Radniku ili njegovoj porodici isplaćuje se pomoć u slučaju:

1) smrti radnika – u visini tri prosječne plate u Republici Srpskoj,

2) smrti člana uže porodice – u visini jedne prosječne plate u Republici Srpskoj,

3) teške invalidnosti radnika stečene na radnom mjestu (koja je kategorisana od strane nadležnog organa) – u visini dvije prosječne plate u Republici Srpskoj,

4) rođenja djeteta – u visini jedne prosječne plate u Republici Srpskoj,

5) elementarnih nepogoda ili požara u stanu radnika – u visini tri prosječne plate u Republici Srpskoj.

(2) Prosječna plata iz stava 1. ovog člana je iznos prosječne plate u Republici Srpskoj objavljen od strane Republičkog zavoda za statistiku za mjesec koji predhodi događajima iz stava 1. ovog člana.

 

Član 71.

 

Primanja radnika po osnovu Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u oblasti obrazovanja i kulture i ovog Pravilnika isplaćivaće se iz budžeta Republike Srpske za tekuću godinu u skladu sa Zakonom o izvršenju budžeta.

 

Član 72.

 

(1) Škola isplaćuje plate i naknade iz ovog Pravilnika u skladu sa terminom prispjeća doznačenih sredstava od strane Ministarstva prosvjete i kulture RS.

(2) U Školi se vode evidencije o platama na nivou Škole i pojedinačno za svakog radnika u elektronskoj formi.

 

VIII – ODGOVORNOST ZA POVREDU OBAVEZA IZ UGOVORA O RADU I MATERIJALNA ODGOVORNOST

 

1.Povreda obaveza iz ugovora o radu od strane radnika

 

Član 73.

 

(1) Radnik je odgovoran za povredu radnih obaveza predviđenih Zakonom o radu, kolektivnim ugovorom i Pravilnikom o disciplinskoj i materijalnoj odgovornosti radnika JU Poljoprivredne škole Banjaluka.

(2) Povredu obaveze iz ugovora o radu, radnik čini neizvršavanjem ili nemarnim, neblagovremenim i nesavjesnim izvršavanjem radne obaveze.

(3) Povredu radne obaveze radnik može izvršiti činjenjem ili nečinjenjem.

(4) Za povredu radne obaveze radnik odgovara u postupku za utvrđivanje odgovornosti.

(5) Odgovornost za povredu radne obaveze ne isključuje krivičnu, prekršajnu i materijalnu odgovornost.

 

2. Teže povrede radnih obaveza

 

Član 74.

 

(1) Radnik je dužan da se na radu pridržava obaveza propisanih zakonom, kolektivnim ugovorom, Pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

(2) Težom povredom radnih obaveza smatra se takvo ponašanje radnika na radu ili u vezi sa radom kojim se nanosi ozbiljna šteta interesima Škole, kao i ponašanje radnika iz koga se osnovano može zaključiti da dalji rad radnika u Školi ne bi bio moguć.

(3) U skladu sa stavom 2. ovog člana, težom povredom radnih obaveza, zbog kojih Škola može da jednostrano raskine ugovor o radu sa radnikom, smatraju se:

1) neostvarivanje ciljeva i zadataka vaspitno-obrazovnog rada,

2) odbijanje radnika da izvršava svoje radne obaveze utvrđene ugovorom o radu i rješenjem o 40-časovnoj radnoj nedjelji,

3) odbijanje nastavnika  i stručnog saradnika da izvodi nastavu u skladu sa članom 83. Zakona o srednjem obrazovanju i vaspitanju,

4) odbijanje nastavnika, stručnog saradnika i ostalih radnika da odu na komisijski ljekarski pregled,

5) krađa, namjerno uništenje, oštećenje ili nezakonito raspolaganje sredstvima Škole, kao i nanošenje štete trećim licima koju je Škola dužna da nadoknadi,

6) zloupotreba položaja, sa materijalnim ili drugim posljedicama za Školu,

7) odavanje poslovne ili službene tajne,

8) nasilno ponašanje prema učenicima, radnicima i trećim licima,

9) korišćenje alkoholnih pića ili droga za vrijeme radnog vremena,

10) neopravdan izostanak sa posla u trajanju od tri dana u kalendarskoj godini,

11) organizovanje instruktivne nastave i kurseva za učenike Škole u kojoj radi,

12) ispitivanje i ocjenjivanje učenika suprotno Zakonu o srednjem obrazovanju i vaspitanju i pravilnicima,

13) dovođenje neprimjerenim ponašanjem u pitanje osnovnih moralnih vrijednosti,

14) organizovanje učenika u političke svrhe,

15) izazivanje nacionalne ili vjerske netrpeljivosti,

16) vrijeđanje na času ili u Školi učenika, cijelog odjeljenja, roditelja učenika ili radnih kolega,

17) organizovanje ili učestvovanje u prodaji knjiga ili druge robe učenicima,

18) primanje bilo kojeg oblika materijalne  koristi od učenika, njihovih roditelja ili od drugih lica,

19) onemogućavanje kontrole stručnim savjetnicima i inspekcijskim organima,

20) unošenje oružja u školski prostor,

21) seksualno uznemiravanje ili zlostavljanje učenika,

22) nepoštovanje radnog vremena i

23) upotreba duvanskih proizvoda na času.

(2) Ako radnik učini propust u radu ili u vezi sa radom koji se ne smatra težom povredom radnih obaveza u smislu stava 2. ovog člana, poslodavac će ga pismeno upozoriti na takvo ponašanje, pa ukoliko radnik, i pored tog upozorenja, ponovi isti ili drugi propust, takvo ponašanje smatraće se težom povredom radnih obaveza zbog kojih poslodavac može radniku otkazati ugovor o radu.

(3) Ukoliko radnik Škole dođe u alkoholisanom stanju ili postoji sumnja da je u Školu došao pod uticajem opojnih droga, direktor Škole dužan je da odmah o istom obavijesti nadležni centar javne bezbjednosti i uputi radnika na ljekarski pregled.

(4) Ukoliko se utvrdi da je nastavnik, odnosno stručni saradnik izvršio težu povredu radne dužnosti, direktor Škole otkazuje ugovor o radu nastavniku.

 

3. Naknada materijalne štete

 

Član 75.

 

(1) Ako radnik namjerno ili iz krajnje nepažnje prouzrokuje materijalnu štetu dužan je istu nadoknaditi.

(2) Ako se visina štete ne može utvrditi u tačnom iznosu, njena se visina utvrđuje u paušalnom iznosu od strane komisije koju imenuje poslodavac ili lice koje on ovlasti.

(3) U radu komisije učestvuje i prestavnik sindikata kojem radnik pripada.

(4) Radnik, koji na radu i u vezi sa radom pričini materijalnu štetu poslodavcu, može se osloboditi plaćanja naknade za štetu, ako bi time bila ugrožena egzistencija radnika i njegove porodice i u drugim opravdanim slučajevima.

 

IX – PRESTANAK RADNOG ODNOSA

 

1. Prestanak ugovora o radu

 

Član 76.

 

(1) Ugovor o radu prestaje da važi:

1) smrću radnika,

2) sporazumom poslodavca i radnika,

3) otkazom ugovora od strane poslodavca ili radnika,

4) kad radnik navrši 40 godina penzijskog staža ili 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja,

5) sa danom dostavljanja pravosnažnog rješenja o potpunom gubitku radne sposobnosti radnika,

6)  istekom roka važenja ugovora o radu na određeno vrijeme,

7) ako radnik bude osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora ili na mjeru bezbjednosti, vaspitnu ili zaštitnu mjeru u trajanju duže od tri mjeseca – sa  danom početka izvršenja kazne, odnosno mjere, ako zbog izvršenja mjere radnik mora odsustvovati s rada,

8)  na osnovu odluke nadležnog suda koja ima za posljedicu prestanak radnog odnosa radnika – sa danom utvrđenim sudskom odlukom,

9)  sa danom prestanka rada poslodavca, odnosno sa danom početka primjene privremene mjere zabrane rada poslodavcu izrečene od strane nadležnog suda na period duži od tri mjeseca.

(2) Izuzetno od tačke 4. ovog člana,  kod utvrđivanja uslova za prestanak ugovora o radu radniku koji je ostvario poseban staž u dvostrukom trajanju poslodavac je dužan da taj dio staža računa u jednostrukom trajanju, ukoliko to radnik zahtjeva.

 

2. Otkaz ugovora o radu od strane poslodavca

 

Član 77.

 

(1) Poslodavac može otkazati ugovor o radu :

1) ako radnik izvrši težu povredu radnih obaveza,

2) ako se iz ekonomskih, organizacionih i tehnoloških razloga ukaže potreba za prestankom rada radnika,

3) ako radnik, obzirom na stručne i radne sposobnosti, ne može uspješno izvršavati obaveze  iz ugovora o radu,

4) ako se radnik, u roku od pet radnih dana od dana isteka neplaćenog odsustva ili mirovanja prava iz radnog odnosa, ne vrati na rad.

(2) Otkaz ugovora o radu u slučajevima iz stava 1. tačka 2) i 3) ovog člana, radniku se može dati ukoliko mu se ne može obezbijediti drugi odgovarajući posao.

 

Član 78.

 

Otkaz ugovora o radu daje se u pismenom obliku, uz navođenje razloga zbog kojih se otkazuje ugovor.

 

Član 79.

 

U slučaju spora pred nadležnim sudom poslodavac je dužan da dokaže postojanje razloga za otkaz ugovora o radu.

 

Član 80.

 

Radniku se ne može otkazati ugovor o radu po osnovu člana 77. stav 1. tačka 2) za vrijeme trudnoće, porodiljskog odsustva, roditeljskog odsustva i skraćenog rada radi njege djeteta.

 

3. Otkazivanje ugovora o radu sa ponudom zaključivanja ugovora pod

    izmjenjenim uslovima

 

Član 81.

 

(1) Radniku se može otkazati ugovor o radu uz istovremenu ponudu za zaključivanje ugovora o radu pod izmjenjenim uslovima.

(2) Ako radnik prihvati da zaključi ugovor pod izmjenjenim uslovima zadržava pravo da kod nadležnog suda osporava dopuštenost takve izmjene.

(3) Radnik koji odbije da zaključi ugovor o radu pod izmjenjenim uslovima, ima pravo na otpremninu.

(4) U slučaju izmjena pojedinih odredbi ugovora može se, umjesto otkazivanja, zaključiti aneks ugovora o radu.            

 

4. Otkaz ugovora od strane radnika

           

Član 82.

 

(1) Radnik ima pravo da  otkaže ugovor o radu ako su povrede koje poslodavac izvrši takve prirode da se ne može očekivati da radnik nastavi rad, kao i u slučaju kad radnik želi da prekine radni odnos kod poslodavca.

(2) Otkaz ugovora radnik dostavlja u pismenom obliku u kome je dužan da iznese razloge zbog kojih daje otkaz.

 

5. Otkazni rok

 

Član 83.

 

(1) U slučaju prestanka radnog odnosa, otkazom ugovora o radu od strane poslodavca, otkazni rok zavisi od dužine radnog staža radnika i utvrđuje se za radni staž:

1) od dvije godine do deset godina radnog staža – 30 dana,

2) od deset do dvadeset godina radnog staža – 45 dana,

3) od dvadeset do trideset godina radnog staža – 75 dana i

4) preko trideset godina radnog staža – 90 dana.

(2) Nastavnik koji izvodi nastavu može tražiti sporazumni prekid radnog odnosa koji ne može biti kraći od 30 dana prije završetka nastavnog procesa.

 

6. Otpremnina

 

                                                                   Član 84.

 

(1) Radniku koji je zaključio ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a kojem prestane radni odnos otkazom ugovora o radu od strane poslodavca zbog prestanka potrebe za radom radnika iz ekonomskih, organizacionih i tehnoloških razloga i u ostalim slučajevima u skladu sa Zakonom o radu, nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada kod poslodavca, pripada pravo na otpremninu na teret poslodavca.

(2) Visina otpremnine zavisi od dužine radnog staža kod poslodavca i izračunava se tako da se pomnoži prosječna mjesečna plata radnika u poslednja tri mjeseca, sa brojem godina rada radnika kod poslodavca i brojem:

1) za rad od dvije do deset godina – 0,35%,

2) za rad preko deset, zaključno do dvadeset godina – 0,40%,

3) za rad od preko dvadeset do trideset godina  – 0,45% i

4) za rad preko trideset godina – 0,50%.

(3) Ako radniku nije isplaćena plata u nekom ili sva tri posljednja mjeseca, kao osnov za otpremninu uzima se obračunata plata za taj period u skladu sa Zakonom o platama i kolektivnim ugovorom.

 

Član 85.

 

(1) Radnik mora posjedovati radnu knjižicu.

(2) Radna knjižica je javna isprava kojom se dokazuje staž osiguranja i drugi vidovi penzijskog staža radnika.

 

Član 86.

 

(1) Prilikom prestanka radnog odnosa radniku se predaje radna knjižica uz potvrdu.

(2) Radna knjižica se ne može zadržati ni u kom slučaju niti se mogu upisivati bilo koji podaci izuzev vremena koje je radnik proveo u radnom odnosu.

 

X – REPREZENTATIVNOST SINDIKATA

 

Član 87.

 

Sindikat se smatra reprezentativnim:

1) ako je osnovan i djeluje na načelima sindikalnog organizovanja i djelovanja,

2) ako je nezavisan od državnih organa i poslodavca,

3) ako se finansira pretežno iz članarine i dugih sopstvenih izvora,

4) ako ima potreban broj članova na osnovu pristupnica u skladu sa čl. 143. i 144. Zakona o radu,

5) ako je upisan u registar u skladu sa zakonom i drugim propisima.

 

XI – INFORMISANJE RADNIKA

                                                    

Član 88.

 

Direktor je dužan informisati radnika o pravima, dužnostima i odgovornostima, a posebno iz Zakona o radu i kolektivnog ugovora, platama, uslovima rada, načinu zaštite prava radnika, opštem stanju i perspektivi poslodavca i djelatnosti, te planovima za budući razvoj, perspektivi radnog odnosa, uslovima rada i zaštite na radu.

 

XII – ZAŠTITA PRAVA RADNIKA

 

Član 89.

 

O pravima i obavezama radnika iz radnog odnosa odlučuje direktor Škole.

 

                                                                 Član 90.

 

(1) Ukoliko radnik smatra da mu je od strane poslodavca povrijeđeno pravo iz radnog odnosa, može podnijeti zahtjev poslodavcu da mu obezbijedi ostvarivanje tog prava, u roku od 30 dana od dana saznanja za povredu prava, a najdalje u roku od tri mjeseca od dana učinjene povrede.

(2) U slučaju zahtjeva radnika, direktor ili organ upravljanja su obavezni u roku od 30 dana od dana podnošenja dati pismeni odgovor.

(3) U slučaju povrede prava radnika, prije traženja zaštite kod nadležnog suda radnik i poslodavac radni spor mogu riješiti sporazumom ili arbitražom.

(4) Zahtjev za zaštitu prava ne odlaže izvršenje rješenja poslodavca, osim ako radnik odbija da radi na poslovima koji su opasni po život radnika ili teže narušavaju zdravlje radnika ili trećeg lica.

 

1. Tužba za zaštitu prava

 

Član 91.

 

(1) Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio pravo iz radnog odnosa, može da podnese tužbu nadležnom sudu za zaštitu tog prava.

(2) Pravo na podnošenje tužbe nije uslovljeno predhodnim obraćanjem radnika poslodavcu za zaštitu prava.

(3) Tužbu za zaštitu prava radnik može podnijeti u roku od jedne godine od dana saznanja za povredu prava, a najdalje u roku od tri godine od dana učinjene povrede.

 

2.Zaštita prava putem inspekcije rada

 

Član 92.

 

(1) Radnik ima pravo da traži zaštitu prava od inspekcije rada, bez obzira da li je pokrenuo postupak za zaštitu prava kod poslodavca, nadležnog suda ili pred arbitražom.

(2) Ako je radnik pokrenuo postupak za zaštitu prava kod nadležnog suda, inspektor rada može obustaviti od izvršenja akt ili radnju poslodavca dok sud ne donese odluku po tužbi.

 

3. Sporazumno rješavanje spornih pitanja

 

Član 93.

 

(1) U cilju rješavanja pitanja iznesenih u zahtjevu radnik i poslodavac sporno pitanje mogu iznijeti pred arbitražnu komisiju.

(2) Arbitražna komisija se sastoji od tri člana, od kojih jednog određuje poslodavac, jednog sindikat kojem radnik pripada, a trećeg člana određuju sporazumno.

(3) Članovi arbitražne komisije moraju biti lica koja imaju potrebna stručna znanja za rješavanje spornog pitanja.

(4) Arbitražna komisija konačnu odluku donosi u roku od trideset dana od dana početka postupka.

(5) Arbitražna komisija donosi odluke većinom glasova arbitraže.

(6) Odluka arbitražne komisije je konačna i protiv iste nije dopuštena žalba, niti se može tražiti sudska zaštita.

 

4. Ostvarivanje prava na štrajk

 

Član 94.

 

Radnik ostvaruje pravo na štrajk u skladu sa odredbama važećeg Zakona o štrajku.

 

XIII – PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

 

Član 95.

 

Na pitanja vezana za radne odnose koja nisu regulisana ovim Pravilnikom neposredno će se primjenjivati odredbe Zakona o radu,  Opšteg kolektivnog ugovora i Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u oblasti obrazovanja i kulture Republike Srpske.

 

Član 96.

 

Ako u toku primjene ovog Pravilnika dođe do izmjene Zakona o radu, odnosno kolektivnih ugovora, do usklađivanja ovog Pravilnika, neposredno će se primjenjivati odrebe zakona i kolektivnih ugovora.

 

Član 97.

 

Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje da važi Pravilnik o radu Poljoprivredne škole Banjaluka, broj: 01/01 – vl – 639.1/11. od 13. 12. 2011. godine.

 

Član 98.

 

Ovaj  Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja na oglasnoj ploči Škole.

 

Broj: ________                                                            Predsjednik Školskog odbora

Dana:________                                                            __________________________

                                                                                                     Dejan Travar

 

Ovaj Pravilnik je objavljen na oglasnoj ploči Škole dana _________ godine, a stupio je na snagu dana ___________godine.