– Uprkos tome što smo ove godine desetkovani, jer u plastenicima moramo imati manji broj ljudi zbog epidemije virusa korona, a i uskraćeni smo za pomoć učenika u sklopu prakse, uspjeli smo da proizvedemo 20 odsto više rasada – priča Bakal i pojašnjava da škola ima saradnike u nastavi, koji ovih dana predano rade u plastenicima, kao i agronome, koji su zaduženi za praktičnu nastavu učenika.
Prema njegovim riječima, škola je ovog proljeća organizovala i dobrovoljnu akciju, u sklopu koje profesori, koji to žele, jednom sedmično dolaze u plastenike da rade. Bakal ističe da dio rasada koji proizvedu koriste za potrebe škole, a dio prodaju domaćem stanovništvu.
– Prodaja rasada za plastenike je u toku, a za sedam dana počinje prodaja i rasada za njive na otvorenom. Godinama imamo iste kupce, što nam je potvrda da radimo kvalitetno i dobro. Naši kupci su uglavnom manja seoska domaćinstva – naveo je Bakal i pojasnio da će dio povrća proizvesti i škola, koje će kasnije tokom praktične nastave preraditi učenici koji se školuju za prehrambene tehničare.
Kada su u pitanju žitarice, Bakal kaže da je škola na jesen na 30 hektara zasijala pšenicu, a ovog proljeća zasijali su i deset hektara soje i oko šest hektara kukuruza.
– Dio će naravno opet ići u komercijalne svrhe, a dio ostaje za potrebe škole, jer imamo školsku pekaru – kazuje Bakal, koji smatra da je situacija sa virusom korona pokazala koliki je značaj domaće proizvodnje, jer se ovih dana uvidjelo koliko se teško dolazi do robe koju ne proizvedimo u Srpskoj.
